|
|
 Samobor je grad u Hrvatskoj , smješten na istočnim obroncima Samoborskog gorja. Jedno je od najomiljenijih i najstarijih izletničkih odredišta u Hrvatskoj.
U Samoboru živi oko 36 000 stanovnika od kojih je 16 000 u samom Samoboru, a 20 000 živi u okolnim mjestima koja spadaju pod lokalnu samoupravu Samobor.
Zemljopis
* Nadmorska visina na Trgu Kralja Tomislava: 158,31 m
* Najviša točka: brdo Ravnice 860 m (Novo Selo Žumberačko)
* Najniža točka: 127 m (Medsave)
* Najviše naselje: Dragonoš 742 m
* Najviši cestovni prijevoj: 768 m (cesta Novo Selo Žumberačko - Budinjak)
* Zemljopisna širina: sjeverno 45° 48' i 6"
* Zemljopisna dužina: 15° 42' i 49"
* Površina: 250 km2
 Oko 1/3 površine grada Samobora pokriveno je šumom. U Samoboru i Samoborskom gorju postoji oko 200 km obilježenih planinarskih staza. Samobor je udaljen od grada Zagreba samo 25 kilometara, a od graničnog prijelaza sa Slovenijom u Bregani samo četiri kilometra. Izradom autoceste Zagreb - Ljubljana Samobor je postao još pristupačnije odredište mnogih turista i izletnika. Grad Samobor je dio Zagrebačke županije.
Stanovništvo
* Broj stanovnika: 36.206 (2001.)
* Gustoća naseljenosti: 144 st/km2
Klima
Neke meteorološke statistike za Samobor za radoblje od 1980. do 2000. godine:
* Srednja temperatura: 10,9°C
* Najhladniji mjesec: siječanj (prosječno 0,2°C)
* Najtopliji mjesec: srpanj (prosječno 21,1°C)
* Najviša zabiljiežena temperatura: 37°C (srpanj 1983. i kolovoz 1993.)
* Najniža zabiljiežena temperatura: -25,6°C (siječanj 1985.)
* Godišnji prosjek oborina: 1078,6 mm/m2 (89,88 mm/m2 mjesečno)
* Najkišniji dan u listopadu 1993. (84,2 mm/m2)
* Najviše snijega u jednom mjesecu: u ožujku 1986.
* Godišnji prosjek vedrih dana: 52,8 dana
* Prosječno najvedriji mjesec: kolovoz (8,4 vedrih dana)
* Najvedrija godina: 1992. (85 vedrih dana)
* Najvedriji mjesec: kolovoz 1992. (20 vedrih dana)
* Godišnji prosjek oblačnih dana: 113,3 dana
* Prosječno najoblačniji mjesec: prosinac (16,2 oblačna dana)
* Najoblačnija godina: 1996. (165 oblačnih dana)
* Najoblačniji mjesec: siječanj 1996. i 1997. (28 oblačnih dana)
Uprava
U gradu Samoboru vlada gradsko vijeće od 25 vijećnika koji biraju 9 članova gradskog poglavarstva (trenutno: Antun Dubravko Filipec, Tomislav Masten, Marica Jelenić, Tatjana Milek, Stjepan Črnjak, Mladen Guliš, Franjo Oslaković, Renata Glojnarić, Dinko Kamenić) . Gradsko poglavarstvo donosi odluke vezane uz grad Samobor.
Povijest
* Poveljom kralja Bele IV. iz 1242. Samobor postaje slobodno kraljevsko trgovište.
* Prvi organizirani planinarski izlet u Hrvatskoj održan je 17. svibnja 1875. godine na Oštrc i Plešivicu.
Gospodarstvo
Na dan 17. listopada 2004. na području grada Samobora bilo je registrirano 1112 obrta (prema evidenciji Ministarstva gospodarstva), 2001. godine (prema podacima iz Strategije Grada Samobora) bilo je evidirano 567 trgovačkih društava, a 712 subjekata se bavilo poljoprivredom.
Gradska naselja
Gradu
Samoboru pripada 77 naselja, to su: Beder, Bobovica, Braslovje,
Bratelji, Bregana, Breganica, Brezovac Žumberački, Budinjak, Bukovje
Podvrško, Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Cerovica, Dane, Dolec
Podokićki, Domaslovec, Draganje Selo, Dragonoš, Drežnik Podokićki,
Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Golubići,
Gornja Vas, Gradna, Grdanjci, Gregurić Breg, Hrastina Samoborska,
Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica,
Kostanjevec Podvrški, Kotari, Kravljak, Lug Samoborski, Mala Jazbina,
Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo,
Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak,
Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, Rakov Potok, Rude,
Samobor, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani
Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod
Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina,
Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Višnjevec Podvrški, Vratnik
Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak.
http://hr.wikipedia.org/
|
Poklade, u samoborskom kraju nazvane Fašnik običaj je prijelaznog razdoblja između zime i proljeća. Porijeklo vuče iz starih agrarnih obreda za plodnost te iz nekih praznika zapadnoga kulturnog kruga (grčko-rimskog), posebno Luperkalija i Saturnalija. U toku svoje duge povijesti ušao je i u katolički kalendar. Tako je fašnički utorak, središnji dan svih pokladnih događanja, postao posljednji dan zabave te neograničenog jela i pila prije četrdesetodnevnog uskrsnog posta. Ali on nema jako naglašenu religioznost i ne vezuje se ni za jednog sveca.
Tako najstariji poznati podatak potječe iz jednog zapisnika općinske sjednice od 1828. godine (koji se čuva u arhivi Samoborskog muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Juraja Herdiborskog za najam sale općinske vijećnice "za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko" (dakle, kao i 1827. godine).
Zanimljiv je i oglas Lovrenca Vukovića u "Agramer Zeitungu" 1835. godine pomoću kojega on poziva u svoju gostionicu na "fašnički bal" te nudi cjenik jela i pića.
Na Fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. Za to je najzaslužniji Josip Kompare koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s "vandranja" po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada. To je kritika općedruštvenih prilika i velike maskirane scene na pokretnim kolima (alegorijska kola). On je pisao tekstove, slikao ilustracije i glumio, a sve do 1885. bio je organizator i voditelj maskiranih povorki u Samoboru. Tada ulica i trg postaju glavno mjesto fašničkih spelancija. S ovim novinama u Fašniku Samobor još jednom potvrđuje svoju pripadnost srednjeeuropskom kulturnom krugu.
Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino "Sraka" od 1904. godine, s prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 60-tih godina stvoren maskirani lik). Po "Sraki" se može mjeriti demokracija: najžešća kritika bila je u periodima višestranačja.
Danas je Fašnik jedna od tradicionalnih manifestacija koje postaju zaštitni znak Samobora, simbol njegovog identiteta, svojevrsno kulturno dobro Samobora. Tih dana Samobor je najveseliji, najljepši, na vrhuncu svoga duha. To znaju i mnogi gosti iz susjednih gradova.
|